EKSPERTNI CENTAR ZA MADEŽE DR. CHRISTINE SKIN CLINIC s vrhunskim stručnjacima posebno educiranim u vodećim svjetskim centrima i s najmodernijom dijagnostičkom opremom posvećen je prevenciji, najranijem mogućem otkrivanju karcinoma kože i njihovom pravovremenom kirurškom odstranjivanju.

Potreba za ovakvim centrom proizašla je iz našeg kliničkog iskustva i zabrinjavajuće činjenice da dijagnostika i liječenje kožnih karcinoma u Hrvatskoj nažalost znatno kasni za razvijenim europskim zemljama. Melanom se u Hrvatskoj još uvijek najčešće otkriva u uznapredovalom stadiju, pa je i stopa smrtnosti značajno veća.

Da bismo našim sugrađanima osigurali jednake mogućnosti za ranu detekciju karcinoma kakve imaju stanovnici razvijenih zemalja, nakon usavršavanja u vodećim klinikama za dermatoonkologiju odlučili smo osnovati DR. CHRISTINE SKIN CLINIC s EKSPERTNIM CENTROM ZA MADEŽE, opremiti ga najnaprednijom tehnologijom za rano otkrivanje karcinoma kože i uvesti protokole dijagnostike i liječenja vođene najnovijim znanstvenim smjernicama.

Naša misija je omogućiti vam da na jednom mjestu u najkraćem mogućem roku obavite najnapredniji dermatološki pregled, zajedničku ekspertizu dermatologa i plastičnog kirurga, i ukoliko je potrebno, u istom danu kirurški uklonite sumnjive kožne promjene.

Uzorke šaljemo istoga dana u našu suradnu ustanovu KBC Zagreb, gdje se obavljaju najtemeljitije histološke, histokemijske i imunohistokemijske analize, metode molekularne patologije i druge pretrage u skladu s aktualnim dijagnostičkim smjernicama u patologiji. Našim pacijentima omogućavamo da nalaz PHD-a uz mišljenje specijalista dobiju u našem ekspertnom centru u najkraćem roku i otklone svaku sumnju. Individualizirani pristup i cjelovita briga o svakom pacijentu podrazumijeva da je u kirurški postupak uvijek uključeno previjanje, kontrolni pregled i skidanje šava.

Svaku promjenu na koži, posebno naglu promjenu u izgledu madeža treba ozbiljno shvatiti i što prije obaviti dermatološki pregled.

Madeži ili nevusi dobroćudne su melanocitne tvorbe koje mogu postojati pri rođenju ili se pojaviti tijekom života. Odrasla osoba na tijelu prosječno ima 20-40 madeža, a koliko ćemo ih imati ovisi o našoj genetici, ali i okolišnim čimbenicima od kojih je najvažnije izlaganje ultraljubičastom zračenju, osobito u ranoj životnoj dobi. S brojem madeža raste i rizik za nastanak melanoma.

Melanom je zloćudni tumor koji se razvija iz melanocita, a zbog velike sklonosti metastaziranju ubraja se među najagresivnije zloćudne tumore kože i sluznica. Za razliku od drugih karcinoma kože, brzo se širi u udaljene dijelove tijela.

Ipak, rijetko koji zloćudni tumor ima tako dobru prognozu ako je na vrijeme otkriven i kirurški uklonjen.

Sa svakim milimetrom debljine primarnog tumora prognoza je neizvjesnija. Ukoliko se melanom otkrije u najranijoj fazi (in situ), vjerojatnost za izlječenje je 100%, s obzirom da je u tom stadiju još uvijek ograničen na površinski sloj kože. Upravo je rana detekcija razlog zašto se unatoč povećanoj incidenciji smanjuje smrtnost od melanoma u zapadnoeuropskim zemljama.

Prema smjernicama za melanom vodećih europskih stručnjaka koje se temelje na interdisciplinarnom europskom konsenzusu iz 2020. godine u slučaju sumnje na melanom, treba se učiniti ekscizija lezije u cijelosti i poslati uzorak na patohistološku analizu.

Ukoliko se melanom sa sigurnošću ne može isključiti, destruktivni terapijski modaliteti poput lasera, krioterapije ili topikalnih lijekova ne smiju se koristiti.

Prosječna dob u kojoj se dijagnosticira melanom je između 40 i 60 godina, iako se u posljednje vrijeme sve više slučajeva otkriva i u mlađoj životnoj dobi. Postoje brojni dokazi da melanom nastaje kao posljedica djelovanja utjecaja okoliša i genskih faktora.

Povećan rizik imaju osobe koje su se tijekom života više izlagale suncu, posebno tijekom djetinjstva, kao i one osobe koje se izlažu umjetnim izvorima UV zračenja, kao što su solariji.

Upravo su zbog kancerogenog djelovanja na kožu mnoge države zabranile korištenje solarija mlađima od 18 godina. Od ostalih rizičnih čimbenika važnu ulogu imaju pozitivna obiteljska anamneza, svjetliji tip kože, iznadprosječan broj nevusa, imunosupresija te prethodno dijagnosticiran melanom ili nemelanomski karcinom kože.

Od nemelanomskih karcinoma kože najčešći su bazocelularni karcinom i planocelularni karcinom. Bazocelularni karcinom koji je općenito najčešći karcinom kod ljudi klinički se prezentira kao mali ružičasti čvorić koji katkada spontano krvari, a u 74% slučajeva javlja se na licu i vratu. Rana dijagnoza je vrlo važna jer je lokalno agresivan i može dovesti do uništenja različitih tkiva.

Planocelularni karcinom maligna je neoplazma koja potječe iz keratinocita. 90% planocelularnih karcinoma pojavljuje se na suncu izloženim dijelovima tijela kao sitna hrapava tvorba. Lokalno je destruktivan i ne štedi kosti ni hrskavicu te ima mogućnost metastaziranja.

Kako bismo na vrijeme mogli detektirati promjene na koži koje upućuju na nastanak melanoma i drugih kožnih karcinoma, vrlo je važno odlaziti na redovite dermatološke preglede. Pregledi cijele kože značajno povećavaju mogućnost otkrivanja melanoma u odnosu na parcijalne preglede, a dijagnostička točnost se povećava upotrebom dermoskopije – neinvazivne dijagnostičke pretrage koja omogućava vizualizaciju pigmenta i struktura u epidermisu, epidermodermalnoj granici i papilarnom dermisu.

U pravovremenom otkrivanju melanoma i drugih kožnih karcinoma revolucionarni iskorak omogućio je uređaj FotoFinder ATBM Master za precizno digitalno dermoskopsko praćenje – koji koristimo u našem ekspertnom centru za madeže.

Primjena toga najnovijeg zanstvenog dostignuća u medicinskoj praksi otvorila je potpuno novo poglavlje u ranom otkrivanju svih suspektnih promjena na koži.

Pohranjivanjem dermatoskopskih fotografija uvećanih 20 do 140 puta omogućeno je do sada najdetaljnije praćenje svake pojedine kožne promjene i svakog madeža te dodatna dermatoskopska analiza najsitnijih promjena na već postojećem madežu. Na taj način je iskusnom dermatologu pružena mogućnost otkrivanja čak i najsitnijih problematičnih tvorbi na koži, dok još ne predstavljaju opasnost za zdravlje.

Najnapredniji oblik pregleda uz pomoć uređaja FotoFinder traje oko sat vremena i obuhvaća fotodokumentaciju svih madeža na tijelu, čime se omogućuje i izbjegavanje nepotrebnih kirurških zahvata.

Budući da se pod utjecajem sunca, hormonalnih promjena i lijekova madeži mogu mijenjati, potrebno ih je redovito pratiti. Rast madeža je fiziološki proces tijekom djetinjstva i puberteta, ali u kasnijoj životnoj dobi bilo kakav njihov rast budi sumnju na pojavu malignog melanoma. Stoga se redoviti pregled madeža savjetuje svakom pojedincu, neovisno o čimbenicima rizika barem jednom godišnje.

U slučaju nagle promjene veličine, boje ili oblika madeža, ili pojave svrbeža, kao i u slučaju pojave novog madeža ili pigmentne tvorbe, savjetuje se učiniti hitan dermatološki pregled.